Pošalji dokument na e-mail

Cilj sustava socijalne skrbi je da određenim, najugroženijim grupacijama stanovništva, pruži odgovarajuću pomoć i osigura pristup istoj, odnosno da pruži pravu pomoć, pravoj osobi, u pravo vrijeme i na pravi način. U vrijeme ekonomske krize, koju karakterizira i sve viši broj nezaposlenih i drugih ugroženih kategorija, socijalna zaštita postaje nužno područje od najvišeg društvenog interesa. Kroz sustav socijalne skrbi potiče se i socijalna uključenost najugroženijih pojedinaca i društvenih skupina.

Bosna i Hercegovina je priznala socijalna prava i ratificirala osnovne međunarodne i europske instrumenete iz područja skrbi ljudskih prava, ali je usprkos tome aktualna situacija u oblasti socijalne skrbi u našoj zemlji određena znatnom nedosljednosti između tih standarda i postojećeg zakonodavstva i prakse.

Sa utroškom od 4% BDP-a na sustav pomoći koji nije zasnovan na doprinosima Bosna i Hercegovina je po izdvajanjima za socijalnu zaštitu država koja poslije Republike Hrvatske ima najviša izdvajanja u ovoj oblasti, međutim usmjeravanje ovih sredstava je izrazito neadekvatno i ne efektuira se u pravcu skrbi najugroženijih grupacija stanovništva.

Ne ulazeći u detalje možemo istaći da je sustav gotovo do finansijske neodrživosti doveden izdvajanjima za tzv. ratne kategorije, odnosno da se pomoć ne usmjerava prema potrebama već prema statusu korisnika (ratni i neratni). Ovakva praksa je institucinanalizirala diskriminaciju i kršenje ljudskih prava, odnosno kršenje međunardnih dokumenata iz oblasti ljudskih prava kao i domaćih propisa.

Cijeneći izrazite razlike između ratnih i neratnih kategorija korisnika koje nisu zasnovane na potrebama već su isključivo statusne, može se reći da Bosna i Hercegovina ne ispunjava svoje obaveze, čime se znatna grupacija izrazito ugroženog stanovništva još dublje uvodi u siromaštvo i socijalnu isključenost.

Bosna i Hercegovina se mora angažirati na sveobuhvatnoj reformi sustava socijalne skrbi s ciljem uklanjanja diskriminatorske prakse u odnosu na međunarodne standarde koji vrijede za ovu oblast. Nužno je u fokus planiranja i ostvarivanja socijalnih prava staviti potrebe korisnika, a prava po osnovu statusa nužno je postepeno reducirati do potpunog uklanjanja. Od posebne je važnosti uspostaviti sustav minimuma standarda socijalne skrbi koji će važiti na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine, čime će se ukloniti praksa diskriminacije po teritorijalnom principu.

Važno je, takođe, projiciranje politike socijalne skrbi ostvarivati kroz socijalni dijalog koji treba afirmirati kao posebnu vrijednost društva. Nedopustivo je da se i dalje različiti obim, vrsta i stepen pomoći dodjeljuju korisnicima sa uporedivim stepenom potreba samo temeljem različitog mjesta prebivališta.