Send documents on email

Svake godine 28. septembra obilježava se Svjetski dan borbe protiv bjesnoće da bi se ukazalo na važnost ove smrtonosne bolesti. Bjesnoća je akutna bolest središnjeg živčanog sistema sisavaca uzrokovana neurotropnim virusom koji se može naći u slini zaraženih životinja. Od bjesnoće najčešće oboljevaju: psi,vukovi,mačke i lisice ali i šišmiši. Bjesnoću takođe može dobiti i čovjek. Prijenos bjesnoće s čovjeka na čovjeka ekstremno je rijedak. Virus bjesnoće je labilan virus koji ne parazitira u okolini,već mora doći u kontakt za završecima živaca te mora ući u živčano vlakno da bi se razvila bolest. Bjesnoća se može javiti u nekoliko oblika. Postoji urbana bjesnoća,šumska bjesnoća i bjesnoća ptica. Prvi simptomi bjesnoće su slični simptomima gripe; izražen umor,slabost tijela,temperatura i glavobolja. Bjesnoća je registrovana na svim kontinentima osim Antartike,dok je većina oboljelih registrovana u Africi i Aziji. Prema procjenama SZO-a godišnje u svijetu od bjesnoće oboli i umre više od 50.000 ljudi. U cilju prorjeđivanja bolesti provodi se zaštitno vakcinisanje pasa i mačaka.