Pošalji dokument na e-mail

Svjetski dan zdravlja obilježava se 7. aprila svake godine pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije, a počeo se obilježavati od 1950. godine.

Prvi sastanak Svjetske zdravstvene skupštine koju je organizirala Svjetska zdravstvena organizacija održana je 1948. godine. Ovaj dan se obilježava kako bi se izgradila svijest o određenoj temi koja je vezana za zdravlje čime bi se skrenula pažnja na prioritetna područja koje su briga Svjetske zdravstvene organizacije. Aktivnosti vezane za tu određenu temu, kao i sredstva potrebna za njih, ne smiju se odnositi samo na dan 7. aprila, već bi se o njima trebalo voditi računa tokom cijele godine.

Ovaj je dan svake godine posvećen određenoj zdravstvenoj temi s odabranim sloganom i usredotočen na podizanje svijesti građana o tome što svaki pojedinac i društvo u cjelini mogu učiniti za voje zdravlje tijekom cijele godine.Cilj proslave ovog dana je stvoriti svijest o određenoj zdravstvenoj temi kako bi se istaknulo prioritetno područje koje je od iznimne važnosti za Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO). Obilježavanje Svjetskog dana zdravlja je tokom posljednjih 50 godina na vidjelo dovelo važne probleme kao što su briga o majkama i djeci, mentalno zdravlje, klimatske promjene itd.

Ovogodišnja tema Svjetskog dana zdravlja sa sloganom „Izgradnja pravednijeg, zdravijeg svijeta“ ukazuje na neravnopravnost u svijetu.

Pandemija COVID-19 dodatno je istaknula činjenicu da neki ljudi mogu živjeti zdravije i imati bolji pristup zdravstvenim uslugama od drugih, zahvaljujući uvjetima u kojima se rađaju, rastu, žive i rade. Diljem svijeta postoje oni koji imaju lošije uvjete stanovanja i lošije mogućnosti za obrazovanje, manje mogućnosti zaposlenja, veću spolnu nejednakost i imaju mali ili nikakav pristup sigurnom okruženju, čistoj vodi i zraku, sigurnoj hrani i zdravstvenim uslugama. Sve to uzrokuje bolesti koje je moguće izbjeći te šteti društvu u cjelini.

Tokom COVID-19 pandemije upravo dolaze do izražaja postojeće nejednakosti u zdravlju, kako na globalnom nivou, tako i na nacionalnom i lokalnom nivou. One se očituju od uvjeta života pojedinaca ili populacijskih grupa i s time povezanih (ne)mogućnosti kvalitetnog provođenja epidemioloških mjera i zaštite od infekcije, do distribucije vakcina. Pravo na zdravlje, odnosno pravo na neophodne vakcine ima iznimnu važnost i trebalo bi, u duhu svih konvencija koje se na isto odnose, biti proglašeno globalnim javnim dobrom.

Jačanje i ulaganje u obrazovanje zdravstvenih profesionalaca iz oblasti zdravstvene njege, sanitarnog inžinjerstva, laborotorijskih tehnologija, radioloških tehnologija, fizikalne terapije, primaljstva i nutricionizma predstavlja temelj su za uspješno funkcionisanje zdravstvenog sistema, očuvanje i poboljšanje zdravlja pojedinca, društvene zajednice i poboljšanje uslova životne sredine. Važno je osigurati da zajednice budu na prvom mjestu u procesima odlučivanja te težiti ostvarenju cilja da svi imaju uvjete za život i rad koji pogoduju dobrom zdravlju.