Pošalji dokument na e-mail

Svjetski dan hrane  svake godine obilježavamo 16. oktobra pod okriljem Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih naroda.

Posljednjih desetljeća naša prehrana i prehrambene navike dramatično su se promijenile pod utjecajem globalizacije, urbanizacije i promjena u životnom standardu. Tako smo sezonske, većinom biljne namirnice i jela bogata vlaknima zamijenili visoko procesiranom hranom bogatom škrobom, jednostavnim šećerima, mastima, solju, te mesom i drugim namirnicama životinjskog podrijetla.Potrošači sve manje vremena posvećuju pripremi hrane u svojem domu, posebice u urbanim sredinama. Istovremeno, raste popularnost supermarketa, restorana brze hrane, kao i dostave hrane.

Kombinacija nepravile prehrane i sjedilačkog načina života dovodi do sve veće stope pretilosti, ne samo u razvijenim zemljama, već i u zemljama s niskim standardom gdje se isprepliću glad i pretilost. Statistički podaci pokazuju kako je u svijetu trenutno pretilo 670 milijuna odraslih, 120 milijuna djevojčica i dječaka dobi 5 do 19 godina te preko 40 milijuna djece mlađe od 5 godina. S druge strane, više od 820 milijuna ljudi diljem svijeta pati od gladi.

Posljednjih desetljeća svijet je postigao značajan napredak u poboljšanju poljoprivredne produktivnosti. Iako sada proizvodimo više nego dovoljno hrane za prehranu svih, naši prehrambeni sustavi nisu u ravnoteži. Glad, pretilost, degradacija okoliša, gubitak agrobiološke raznolikosti, gubitak hrane i otpad i nedostatak sigurnosti radnika u lancu prehrane samo su neka od pitanja koja podcrtavaju ovu neravnotežu.

U trenutku poput ovog važnije je nego ikad prepoznati potrebu za podrškom našim junacima u hrani - poljoprivrednicima i radnicima u cijelom prehrambenom sustavu .

Svjetski dan hrane poziva na globalnu solidarnost kako bi se pomoglo svim populacijama, a posebno najugroženijima, da se oporave od krize te da prehrambeni sustavi postanu otporniji i robusniji kako bi mogli izdržati sve veće nestabilnosti i klimatske šokove, pružiti pristupačne i održive zdrave prehrane za sve i dostojan život za radnike u prehrambenom sustavu. To će zahtijevati poboljšane sheme socijalne zaštite i nove mogućnosti koje se nude digitalizacijom i e-trgovinom, ali i održivije poljoprivredne prakse koje čuvaju prirodne resurse Zemlje, naše zdravlje i klimu.

Hrana je suština života i temelj naših kultura i zajednica. Očuvanje pristupa sigurnim hranjljivim supstancama je i bit će i dalje bitni dio odgovora na pandemiju COVID-19, posebno za siromašne i ranjive zajednice, koje su najteže pogođene pandemijom i posljedicama ekonomskih šokova. Prehrambena sigurnost podrazumijeva pouzdan pristup dovoljnoj količini hrane koja je sigurna i nutritivna te zadovoljava prehrambene potrebe za produktivan i zdrav život.

Zemlje, privatni sektori  i društva moraju osigurati da naši prehrambeni sustavi uzgajaju raznoliku hranu kako bi zajedno nahranili sve veću populaciju i održavali planet. Svi moramo odigrati ulogu, od povećanja ukupne potražnje za hranom odabirom zdravih namirnica, pa sve do toga da održivim navikama unatoč ovim nesigurnim vremenima hrana ne bude teret.