Pošalji dokument na e-mail

Rad na daljinu može se definirati kao upotreba informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT-IKT), kao što su pametni telefoni, tableti, prijenosna i stolna računala, u svrhu rada izvan prostora poslodavca.

Posljednjih godina rad na daljinu u porastu je. To je svakako posljedica napretka u IKT-u koji se dogodio posljednjih godina, a možda i zbog nekih prednosti povezanih s radom na daljinu. To se vjerojatno može objasniti i smanjenjem nekih čimbenika koji ometaju donošenje programa rada na daljinu u poduzećima, kao što su otpor menadžera i stavovi prema radu na daljinu. Izvanredno stanje u javnom zdravstvu izazvano pandemijom COVID-19, potaknulo je mnoge radnike da prvi put rade od kuće.

Rad na daljinu (od kuće) može utjecati na sigurnost i zdravlje na radu (OSH) radnika. Zbog toga poslodavci i radnici moraju biti svjesni rizika povezanih s radom na daljinu i rješavati ih provedbom odgovarajućih preventivnih i kontrolnih mjera.

Prednosti i nedostaci rada na daljinu u kontekstu zdravlja i dobrobiti na radu

Rad na daljinu i sigurnost i zdravlje na radu

Evropski okvirni sporazum o radu na daljinu sklopljen je između socijalnih partnera (Europska konfederacija sindikata, BusinessEurope, Evropski centar poslodavaca i poduzeća i Europsko udruženje obrta, malih i srednjih poduzeća) u srpnju 2002. godine: većina država članica EU-a provela je Evropski okvirni sporazum o radu na daljinu putem nacionalnih sporazuma o socijalnom partnerstvu. Sporazumom su obuhvaćeni, među ostalim, aspekti:

Zdravlje i sigurnost: poslodavac je odgovoran za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu radnika na daljinu u skladu s Direktivom 89/391 i relevantnim direktivama (kćeri), nacionalnim zakonodavstvom i kolektivnim ugovorima. Kako bi se provjerilo jesu li primjenjive odredbe o zdravlju i sigurnosti, poslodavac, predstavnici radnika i/ili relevantna tijela imaju pristup mjestu rada na daljinu, u granicama nacionalnog zakonodavstva i kolektivnih ugovora. Ako radnik na daljinu radi kod kuće, takav pristup podliježe prethodnoj obavijesti i dogovoru. Radnik na daljinu ima pravo zatražiti inspekcijske posjete.

Oprema: u pravilu poslodavac je odgovoran za osiguravanje, ugradnju i održavanje opreme potrebne za redoviti rad na daljinu, osim ako radnik na daljinu ne koristi vlastitu opremu.

Organizacija rada: u okviru primjenjivog zakonodavstva, kolektivnih ugovora i pravila poduzeća, radnik na daljinu upravlja organizacijom svog radnog vremena. Standardi radnog opterećenja i uspješnosti radnika na daljinu jednaki su onima radnika u prostorijama poslodavca.

Poslodavci imaju iste zdravstvene i sigurnosne odgovornosti za radnike na daljinu, kao i za sve druge radnike. To uključuje utvrđivanje i upravljanje profesionalnim rizicima radnika na daljinu. Glavna pitanja procjene rizika koja treba razmotriti su:

• radno okruženje kod kuće,
• oprema (uglavnom monitori -display screen equipment DSE i radne stanice),
• stres i mentalno blagostanje,
• radnici rade sami (u slučaju da se dogodi nešto neočekivano, kao što su nesreća i bolest),
• opasnosti za zdravlje i sigurnost...

Radno okruženje kod kuće

Odgovarajuće radno okruženje kod kuće može uključivati:

- Sobu (idealno), a ako to nije moguće barem prostor u kojem radnik na daljinu može raditi.

- Da bude akustično i vizualno izoliran, olakšavajući koncentraciju i minimizirajući ometanja.

- Održavanje granice između posla i domaćeg života. To je simboličan način uspostavljanja jaza između ove dvije sfere: izlazak iz sobe znači napuštanje posla.

- Adekvatna temperatura, vlažnost i ventilacija.

- Adekvatna rasvjeta (uključujući dnevno svjetlo) za obavljanje zadataka učinkovito, točno i na zdrav način.

- Odgovarajuća internetska veza i telefonske linije (ako je potrebno).

- Redovite provjere nedostataka u opremi i električnim instalacijama.

Monitori i radne stanice

Rad na daljinu povezan je i s ergonomskim rizicima. Rad s monitorima, neodgovarajuća radna stanica i sedentarni rad povezani su s umorom očiju, mišićno-koštana bol i poremećaji, stres, mentalno i kognitivno radno opterećenje i zdravstvene učinke povezane s nedostatkom vježbanja/sedentarizma (pretilost, dijabetes, kardiovaskularne patologije itd.).

Posebnu opremu, materijal i pribor, zajedno s preventivnim mjerama koje treba donijeti, trebalo bi odrediti kroz procjenu kućne radne stanice. To će morati uzeti u obzir potrebe specifične za korisnike, ograničenja prostora i vrijeme provedeno radeći za računalom. Ovisno o ugovoru o radu na daljinu, vrijeme provedeno radeći od kuće za računalom moglo bi puno varirati, od povremenog rada na daljinu do redovitog rada na daljinu, 1 dan ili nekoliko dana u tjednu ili čak puno radno vrijeme.

Na nacionalnoj razini mnoga ministarstva rada (ili ekvivalentna) i/ili nacionalni instituti OSH-a razvili su osnovne kontrolne popise i vodiče koji bi poslodavcima i radnicima trebali pomoći u procjeni ergonomskih rizika povezanih s radom na računalima. Većina ih je namijenjena uredskom okruženju unutar prostora poslodavaca, ali čak i ovi (nisu prilagođeni uredu kod kuće) pružaju vrijedne savjete za radnike na daljinu.

Savjeti u vezi s DSE-om

• ergonomski radni namještaj (podesiv, adekvatan za različite ICT zadatke) koji pomaže radnicima na daljinu u održavanju udobnog, neutralnog držanja tijela sa zglobovima prirodno poravnatim te smanjuje stres i naprezanje mišića, tetiva i skeletnog sustava,
• ergonomske informacijske tehnologije (IT) opreme (npr. podesivi držač zaslona, kratka tipkovnica), koja osigurava ugodnije držanje tijekom rada sa zaslonom,
• (idealno) pružanje miša, tipkovnice, zaslona ili priključne stanice za one koji redovito koriste prijenosno računalo - za neke od ove opreme to bi moglo značiti dopuštanje radnicima da ga odnesu kući,
• odgovarajući raspored komponenti IT opreme na radnoj površini kako bi se osigurala ugodna radna pozicija,
• osigurati dovoljno prostora na radnoj stanici, kako bi se radniku na daljinu omogućio udoban položaj,
• osiguravanje odgovarajuće rasvjete, toplinske udobnosti i niske razine buke,
• raspored klimatizacijske opreme kako bi se spriječio propuh,
• obuka radnika na daljinu o ispravnim tehnikama podešavanja radnog namještaja i korištenja miša i tipkovnice ili drugih uređaja za unos podataka te uređenje radnog prostora kako bi se osiguralo udobno, neutralno radno držanje,
• prilikom obavljanja računalnog rada, osiguravajući periodične prekide kroz pauze i druge ne-IT aktivnosti (kako bi se izbjegao umor očiju i prekinulo dugotrajno sjedenje) - poželjni su kratki, česti prekidi ; tijekom pauza, radnik na daljinu trebao bi se odmaknuti od radne stanice, raditi opuštajuće vježbe itd.
• očekivanja i rokove trebali bi jasno iznijeti i dogovoriti i nadzornik i radnik na daljinu,
• komunikacijski alati koji omogućuju radnicima na daljinu da informiraju menadžere/suradnike kada su "zauzeti", "dostupni", "da ih se ne ometa", odnosno "zauzetost" kada se trebaju usredotočiti na određene zadatke, "dostupne" kada ih se može kontaktirati itd,
• osigurati da su radni zadaci različiti kako bi se izbjegla monotonija.

Problemi sa stresom i mentalnim zdravljem

• Glavni izvori stresa za radnike na daljinu uključuju dugo radno vrijeme, intenzivan i fleksibilan rad, organizacija rada, izolacija i zamagljivanje granica između plaćenog rada i njihovih privatnih života.
• Nekoliko pristupa može pomoći radnicima na daljinu da poboljšaju ravnotežu između poslovnog i privatnog života.

Neke strategije koje bi se mogle koristiti uključuju:

• započnite i završite dan dnevnim ritualom (odjenite se, prošećite ili bilo kojom drugom dinamičkom aktivnošću - bez zaslona) i pokušajte započeti i završiti u isto vrijeme svaki dan.
• uspostaviti sate tijekom kojih vas mogu kontaktirati (kolege ili menadžeri).
• planirati radni dan i držati ga se (kontrolirati svoje radno vrijeme kako bi se izbjeglo previše prekomjernog rada ili stalnog rada).
• isključite prijenosno računalo ili poslovni telefon.
• planirati i uzeti redovite i kratke pauze i pauzu za ručak.
• imati određenu prostoriju /prostor u kojem ćete raditi, tako da kada ovu prostoriju napustite posao je gotov.
• uspostaviti granice oko radnog vremena s partnerima i djecom.

Savjeti za sprječavanje osjećaja izoliranosti, prekida veze ili napuštanja

• Izolacija zbog rada na daljinu može imati potencijalne negativne učinke na zdravlje i dobrobit radnika na daljinu, zato je toliko važno osigurati dobru komunikaciju između radnika na daljinu i poslodavca ili suradnika.
• Pružanje komunikacijskih alata od strane poslodavca (e-pošta, chatovi, zajednički dokumenti, videokonferencije, suradnički radni alati, zajednički program itd.) i njihova povezana podrška je poželjna.
• Radnici koriste komunikacijske alate koje je utemeljio poslodavac kako bi ostali informirani o najnovijim događajima u vezi s radom, timom i organizacijom.
• Teleradnici zakazuju redovite sastanke tima i klijenata kako bi pomogli u održavanju stalnih kontakata i poticanju pozitivnih radnih odnosa.
• Neformalni kontakt održava se online (virtualne pauze za kavu, forumi za raspravu / chatovi itd.).
• Menadžeri s radnicima osiguravaju redovite kontakte kako bi bili sigurni da su zdravi i sigurni (prepoznaju znakove stresa).