Pošalji dokument na e-mail

Bolesti krvnih sudova su neprijatelj broj jedan u  svijetu, a među njima je moždani udar, treći najvažniji uzrok oboljevanja i smrtnosti, kao i najčešći uzrok invaliditeta, pokazuju epidemiološki podaci uoči Svjetskog dana borbe protiv moždanog udara, 29. oktobra. Svjetska organizacija za moždani udar (WSO) obilježavanje ovog datuma je pokrenula 2006. godine.

Moždani udar je naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem cirkulacije u mozgu što dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Moždani udar ne bira ni vrijeme,ni mjesto ali ni žrtvu. Prema naučnim podacima,moždani udar godišnje doživi 14,5 miliona ljudi. Dok 5,5 miliona ljudi umre od posljedica moždanog udara.

Moždani udar je globalna epidemija koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života.

Ponekad je najteži dio moždanog udara osjećaj usamljenosti.

• 80 miliona ljudi na svijetu je preboljelo moždani udar
• 50 miliona preživjelih žive s nekim oblikom trajne invalidnosti.

Najčešći simptomi moždanog udara su utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge, pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela; poremećaji govora: otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano, odnosno potpuno nerazumijevanje govora druge osobe; naglo zamagljenje ili gubitak vida osobito na jednom oku ili u polovini vidnog polja; naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka; gubitak ravnoteže i/ili koordinacije povezani s drugim simptomima; vrtoglavice, nesigurnost i zanošenje u hodu, iznenadni padovi povezani s drugim simptomima.

Svjetska iskustva govore da je moždani udar, kod žena na prvom mjestu po uzrocima obolijevanja i smrtnosti, dok je kod muškaraca na trećem. Po istim kriterijima, učestalost moždanog udara, pokazuje znake smanjenja starosne granice učestalost od 46 posto, koja je sada izmedju 45 i 59 godine života. Do prije deset godina, rizik za moždani udar je bio jedan od šest, dakle, od šest osoba jedna će dobiti moždani udar. U posljednjih deset godina taj rizik se povećao na jedan od četiri.

Pušenje, neumjerenost u uživanju masne i slane hrane te alkohola, sve to uz fizičku neaktivnost, uglavnom su poznate i upozoravajuće visokorizične navike, kojih bismo trebali biti svjesni i mijenjati ih u cilju prevencije. Na starost, pol, rasu i naslijeđe kao rizikofaktore ne možemo uticati, a na stres,

ishranu fizičku aktivnost najčešće možemo.

Ljekari poručuju da je bolje da mijenjamo loše navike, prije nego što bolest promijeni nas. Prema statistikama, ali i podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH, moždani udar predstavlja jedan od najučestalijih uzroka smrti i invalidnosti. Od njega godišnje u svijetu obolijeva 15 miliona stanovnika.

Jedna od najboljih stvari koje možemo učiniti da smanjimo šanse za moždani udar je fizička aktivnost,pravilna ishrana i piće. Za bolnice je razvijena metoda brzog odgovora za smanjenje žrtava moždanog udara kako bi se pomoglo pacijentima koji pate od moždanog udara.

Obilježavanje Svjetskog dana borbe protiv moždanog udara prilika je da se doprinese edukaciji šire populacije o važnosti blagovremenog prepoznavanja simptoma i brze reakcije prepoznavanja prvih znakova moždanog udara.

Obilježavanjem ovog dana se također naglašava činjenica da je moguće spriječiti moždani udar, ali i postići oporavak oboljelih i povećati kvalitetu života ako znamo činjenice o moždanom udaru: uzrok i simptome, kako smanjiti rizik, te ako uz to postoji odgovarajuća kvalitetna zdravstvena zaštita, njega i podrška kao i okruženje koje potiče zdravo ponašanje.