Pošalji dokument na e-mail

Jedan od značajnih izazova za socijalne politike u Bosni i Hercegovini je tzv. demografsko starenje stanovništva, tako da je broj starih osoba u našoj zemlji u stalnom porastu.  

Pored demografskih trendova, o kojima se često govori, evidentna su i druga obilježja osoba treće dobi u našoj zemlji. Nove generacije starijih građana sve su zdravije i obrazovanije, čime su i njihove potrebe objektivno složenije, tako da postojeći oblici društvene brige za ovu populaciju, pored standardne nedostatnosti, postaju i neadekvatni. Osim navedenog, veliki uticaj na vrste i obim potreba starijih osoba ima stalni trend promjena u strukturi i funkcijama porodice, te slabljenje porodične solidarnosti.

S obzirom na pomenuto, kvalitet života starijih osoba sve više postaje ovisan o vrstama i obimu društvene brige, odnosno, o distribuciji i dostupnosti socijalnih usluga.

Cijeneći navedeno, jedan od prioriteta socijalnih politika u Bosni i Hercegovini je širenje mreže socijalnih usluga za starije osobe, koje su prepoznate kao posebno ranjiva grupacija, izložena visokom riziku od siromaštva i socijalne isključenosti.

U proteklom periodu suočeni smo sa pandemijom COVID-19 koja je u posebno nepovoljan položaj i povišeni rizik dovela upravo populaciju starijih osoba. Socijalna izolacija, nedostatak informacija koje su po sadržaju i formi prilagođene starijim osobama, patronizirajući odnos društva prema starijim osobama, trend povećanja nasilja u obitelji, slabo razvijena mreža socijalnih i zdravstvenih usluga za starije osobe, te uopće nedovoljan senzibilitet društva za potrebe starijih osoba, izložili su ovu populaciju dodatnim poteškoćama.

Uz obilježavanje Dana starijih osoba, važno je primijetiti i dobre prakse u odnosu na potrebe starijih osoba koje su razvijene kroz djelovanje nevladinih organizacija, volonterizma, te aktivnosti poduzetih od strane institucija u sistemima zdravstva i socijalne zaštite u pravcu poboljšanja društvenog položaja ove skupine.