Pošalji dokument na e-mail

Uoči samita čelnika G20, ILO upozorava na zaustavljen oporavak globalnog tržišta rada i značajne razlike između naprednih privreda i privreda u razvoju.

Gubitak radnih sati u 2021. zbog pandemije bit će znatno veći nego što se ranije procjenjivalo, budući da dvobrzinski oporavak između razvijenih i zemalja u razvoju prijeti globalnom privredi u cjelini, kaže Međunarodna organizacija rada.

ILO sada predviđa da će globalni radni sati 2021. biti 4,3 posto ispod razine prije pandemije (četvrto tromjesečje 2019.), što je ekvivalent 125 milona poslova s ​​punim radnim vremenom. Ovo predstavlja dramatičnu reviziju lipanjske projekcije ILO-a od 3,5 posto ili 100 miliona radnih mjesta s punim radnim vremenom.

Osmo izdanje ILO Monitora: COVID-19 i svijet rada upozorava da će bez konkretne finansijske i tehničke podrške opstati “velika razlika” u trendovima oporavka zaposlenosti između razvijenih i zemalja u razvoju.

U trećem tromjesečju 2021. godine, ukupan broj radnih sati u zemljama s visokim dohotkom bio je 3,6 posto manji nego u četvrtom tromjesečju 2019. Nasuprot tome, razlika u zemljama s niskim dohotkom iznosila je 5,7 posto, a u zemljama nižeg srednjeg dohotka 7,3 posto.

Iz regionalne perspektive, Evropa i središnja Azija doživjele su najmanji gubitak radnih sati u uporedbi s razinama prije pandemije (2,5 posto).

Vakcine i fiskalni podsticaji

Ova velika razlika uvelike je potaknuta velikim razlikama u uvođenju vakcinacije i paketa fiskalnih poticaja.

Procjene pokazuju da je na svakih 14 potpuno cijepljenih osoba u drugom tromjesečju 2021. na globalno tržište rada dodano jedno radno mjesto s punim radnim vremenom. To je znatno potaknulo oporavak.

Globalno gledano, gubitak radnih sati - u nedostatku ikakvih vakcine - iznosio bi 6,0 posto u drugom tromjesečju 2021., umjesto stvarno zabilježenih 4,8 posto.

Međutim, vrlo neravnomjerno uvođenje cijepljenja znači da je pozitivan učinak bio najveći u zemljama s visokim dohotkom, zanemariv u zemljama nižeg srednjeg dohotka i gotovo nula u zemljama s niskim dohotkom.

Te bi se neravnoteže mogle brzo i učinkovito riješiti kroz veću globalnu solidarnost u pogledu vakcine. ILO procjenjuje da bi, kada bi zemlje s niskim dohotkom imale pravedniji pristup cjepivima, oporavak radnog vremena sustigao bogatija gospodarstva u nešto više od jedne četvrtine.

Paketi fiskalnih poticaja i dalje su bili drugi ključni čimbenik u putanjama oporavka. Međutim, jaz u fiskalnim poticajima ostaje uglavnom neriješen, a oko 86 posto globalnih poticajnih mjera koncentrirano je u zemljama s visokim dohotkom. Procjene pokazuju da je povećanje fiskalnih poticaja od 1 posto godišnjeg BDP-a u prosjeku povećalo godišnje radno vrijeme za 0,3 postotna boda u odnosu na zadnji kvartal 2019.

Jaz u produktivnosti

Kriza COVID-19 također je utjecala na produktivnost, radnika i poduzeća na načine koji su doveli do većih razlika. Predviđa se da će se jaz u produktivnosti između naprednih zemalja i zemalja u razvoju povećati sa 17,5:1 na 18:1 u realnom smislu, što je najveći zabilježeni rezultat od 2005.

"Trenutačna putanja tržišta rada je u zastoju oporavka, s pojavom velikih negativnih rizika i velikim razlikama između razvijenih privreda i privreda u razvoju", rekao je glavni ravnatelj ILO-a Guy Ryder. "Dramatično, nejednaka distribucija vakcine i fiskalni kapaciteti pokreću ove trendove i oboje treba hitno riješiti."

“U ILO-u smo već počeli djelovati. U lipnju prošle godine, Međunarodna konferencija rada usvojila je Globalni poziv na akciju za oporavak od COVID-19 usmjeren na čovjeka, putokaz koji obvezuje zemlje da osiguraju da njihov gospodarski i društveni oporavak od krize bude potpuno uključiv, održiv i otporan. Vrijeme je za provedbu ove mape puta, koja je u potpunosti usklađena i podržava Zajedničku agendu UN-a i njegov Globalni akcelerator za radna mjesta i socijalnu zaštitu”, dodao je Ryder.

Izvor: ILO