Što je donacija organa?
Donacija organa je dobrovoljno darivanje organa nakon smrti osobama čiji život ovisi o presađivanju (transplantaciji).
Kako se može biti siguran da je osoba zaista mrtva?
Organi i tkiva se uzimaju u svrhu liječenja presađivanjem isključivo od umrle osobe. Smrt utvrđuje tim liječnika koji je potpuno odvojen od tima liječnika koji obavljaju transplantaciju. Većina darivatelja organa su osobe preminule zbog teške ozljede glave ili moždanog krvarenja. Tada se utvrđuje moždana smrt.
Koji se organi i tkiva mogu presađivati?
Bubrezi, srce, jetra, pluća, gušterača, tanko crijevo, rožnice, srčani zalisci, kosti, tetive i koža. Reproduktivni organi i tkiva se ne uzimaju od umrlih osoba.
Hoće li liječnici pustiti nekoga da umre ako znaju da je ta osoba mogući darivatelj organa?
Ne. Liječnici su dužni učiniti sve kako bi sačuvali život i zdravlje bolesnika. To je njihova prva i najvažnija dužnost. Tek ako bolesnik unatoč svemu premine, može se razmatrati darivanje organa.
Tko će dobiti organe ili tkiva koja darujem?
Vaš organ ili tkivo dobit će bolesnik s liste čekanja kod kojeg se utvrdi najbolja tkivna podudarnost. Prednost imaju bolesnici kojima je presađivanje hitno potrebno.
Mogu li se darivati organi i tkiva za vrijeme života?
Da, ako se time ni najmanje ne ugrožava zdravlje darivatelja. Najčešće se za života daruje bubreg jer se može normalno živjeti i s jednim zdravim bubregom. Zakon u BiH dopušta darivanje organa za života samo članovima obitelji. Rijetko se uzima dio jetre, pluća ili crijeva.
Testira li se darivatelj na zarazne bolesti?
Da. Krv mogućeg darivatelja testira se na viruse kao što su HIV i hepatitis.
Može li darivatelj biti mlađi od 16 godina?
Da, ako je za života izrazio/izrazila takvu želju i ako se roditelji ili skrbnici s tim slažu.
Može li se biti darivatelj organa ako osoba nije potpuno zdrava?
Da, osim u slučaju darivanja organa za života. Odluku donosi liječnik nakon uvida u medicinsku dokumentaciju.
Mogu li starije osobe biti darivatelji organa?
Da. Kod darivanja rožnice i nekih drugih tkiva godine nisu važne. Za druge organe presudno je zdravstveno stanje, a ne dob.
Protivi li se religija darivanju organa?
Ne. Sve velike svjetske religije podržavaju darivanje organa. Ako imate sumnje, razgovarajte sa svojim vjerskim vođama.
Može li se darivati samo jedan organ ili tkivo?
Da. Na donorskoj kartici možete navesti koje organe ili tkiva želite darovati.
Mogu li darivatelji odlučiti tko će dobiti njihove organe ili tkiva?
Ne. Darivanje organa se ne prihvaća ako je uvjetovano time tko mora dobiti organe.
Odgađa li darivanje organa sahranu?
Ne. Kada obitelj prihvati darivanje organa, postupak se obavlja što je moguće prije i cijeli proces traje oko 12 sati.
Može li se darovani organ koristiti za medicinska istraživanja?
Ne. Ako se organ ne može presaditi, mora se dobiti posebna dozvola za korištenje u istraživačke svrhe. Darivanje tijela za znanstvena istraživanja regulirano je posebnim zakonima.
Zna li obitelj darivatelja tko je primatelj organa ili tkiva?
Ne, osim ako to izričito ne zatraže i obitelj darivatelja i obitelj primatelja.
Može li se osoba koja je potpisala donorsku karticu predomisliti?
Da. Odluka se može promijeniti u bilo kojem trenutku. Potrebno je uništiti donorsku karticu i o tome obavijestiti obitelj i prijatelje.
Što trebam učiniti ako želim biti darivatelj organa?
Potpisati donorsku karticu. Osobe mlađe od 18 godina moraju imati suglasnost roditelja ili skrbnika. Nositi donorsku karticu uz sebe i, najvažnije, razgovarati s obitelji kako bi vaša odluka bila poznata.
Razgovarate li s obitelji ili prijateljima o darivanju organa?
Veća je vjerojatnost da će vama zatrebati transplantacija nego da ćete vi postati darivatelj. Ako ste spremni primiti organ za sebe ili svoje najbliže – recite DA i darivanju organa. Potpišite donorsku karticu i obavijestite obitelj i prijatelje.
