Sigurnije internetsko okruženje za djecu

Europska komisija je 17. rujna 2026. godine predstavila prijedlog EU KIDS Act-a – „EU Keeping Internet Digital Spaces Accountable and Trustworthy“, kojim se predlažu nova pravila za sigurnije digitalno okruženje za djecu i mlade.

Cilj prijedloga je zaštititi maloljetnike od rizika koji proizlaze iz određenih društvenih mreža, platformi za razmjenu videosadržaja, online igara, kao i pojedinih sustava umjetne inteligencije, uz istovremeno osiguravanje sigurnijeg i odgovornijeg digitalnog prostora. Prijedlog je sada upućen Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije na razmatranje u okviru zakonodavnog postupka.

Jedna od ključnih novina jest uvođenje zajedničkog pristupa pitanju dobi za samostalno korištenje određenih društvenih mreža:

Djeca mlađa od 13 godina ne bi mogla pristupati društvenim mrežama, dok bi mogla koristiti posebno prilagođene servise za dijeljenje videosadržaja putem računa kojim upravlja roditelj ili skrbnik.

Djeca od 13 do 15 godina mogla bi koristiti društvene mreže i platforme za dijeljenje videosadržaja putem tzv. „mini računa“, uz roditeljsku kontrolu. Za ove račune predviđeni su dodatni zaštitni mehanizmi, uključujući ograničavanje vremena korištenja na najviše jedan sat dnevno.

Od navršenih 15 godina maloljetnici bi mogli samostalno kreirati račune na društvenim mrežama obuhvaćenim prijedlogom.

Poseban značaj prijedloga je u tome što odgovornost za sigurnost djece snažnije usmjerava prema pružateljima digitalnih usluga. Umjesto da se sigurnost maloljetnika prvenstveno oslanja na naknadne intervencije, predlaže se princip „sigurnosti po dizajnu“, prema kojem pružatelji moraju pokazati da su njihove usluge primjerene dobi i sigurne za maloljetnike.

Prijedlog predviđa i europski pristup provjeri dobi, uz korištenje mehanizama koji trebaju omogućiti pouzdanu procjenu dobi korisnika uz zaštitu privatnosti. Za velike online platforme predviđeni su dodatni zahtjevi u pogledu dokazivanja usklađenosti s pravilima.

EU KIDS Act predviđa i niz mjera usmjerenih na sprječavanje funkcija koje mogu poticati štetne ili pretjerane obrasce korištenja digitalnih usluga. Među njima su:

• ograničavanje beskonačnog skrolanja (infinite scroll);

• zabrana određenih funkcija koje potiču ovisničko ponašanje;

• ograničavanje push-obavijesti tijekom razdoblja predviđenog za spavanje;

• zaštita maloljetnika od neželjenog kontakta s nepoznatim osobama;

• privatni profili za maloljetnike kao početna postavka;

• isključivanje pristupa geolokaciji, kameri i mikrofonu kao početne postavke;

• mogućnost jednostavnog blokiranja i utišavanja drugih korisnika;

• sigurniji sustavi preporuka koje maloljetnici mogu kontrolirati, prilagođavati i resetirati.

Posebna pažnja posvećena je i umjetnoj inteligenciji. AI pratitelji i chatbotovi namijenjeni maloljetnicima trebali bi biti isključeni prema početnim postavkama, a pružatelji bi prije njihova stavljanja na tržište morali dokazati usklađenost s novim zahtjevima i uspostaviti mehanizme za praćenje novih rizika i incidenata. Prijedlog također predviđa zaštitu od sustava koji bi mogli stvarati emocionalnu ovisnost ili simulirati međuljudske odnose na način koji može biti štetan za djecu.

Zaštita djece na internetu sve više postaje pitanje sigurnosti, privatnosti, mentalnog i socijalnog razvoja, ali i digitalnih prava djece. Europska komisija kroz EU KIDS Act nastoji uspostaviti zajednički europski pristup kojim bi se odgovornost za sigurnost djece snažnije usmjerila prema digitalnim platformama i pružateljima usluga, uz istodobno pružanje roditeljima boljih alata za zaštitu i podršku djeci u digitalnom okruženju.

Prijedlog EU KIDS Act-a dio je širega pristupa Europske unije zaštiti i osnaživanju djece i mladih na internetu, koji uključuje i postojeće obveze iz Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act – DSA) i europski pristup provjeri dobi.

Više informacija o prijedlogu EU KIDS Act-a dostupno je na stranici Europske komisije:

EU KIDS Act – prijedlog Europske komisije

EU KIDS Act – pitanja i odgovori