Svjetski dan mozga 2026.

Svjetski dan mozga obilježava se 22. jula s ciljem podizanja svijesti o važnosti zdravlja mozga, prevenciji neuroloških bolesti te dostupnosti odgovarajuće dijagnostike, liječenja i rehabilitacije.

Ovogodišnja kampanja Svjetske federacije za neurologiju provodi se pod sloganom „Zdravlje mozga: pristup za sve“ (Brain Health: Access for All), čime se ukazuje na potrebu da kvalitetna neurološka njega bude dostupna svim ljudima, bez obzira na mjesto stanovanja, dob, materijalne mogućnosti ili druge okolnosti.

Svjetski dan mozga ustanovila je Svjetska federacija za neurologiju, koja je osnovana upravo 22. jula. Ovaj se datum obilježava kao prilika za okupljanje zdravstvenih stručnjaka, institucija, organizacija pacijenata i donositelja odluka oko zajedničkog cilja – unapređenja zdravlja mozga na globalnom nivou.

Mozak upravlja razmišljanjem, pamćenjem, učenjem, emocijama, kretanjem i brojnim procesima važnim za svakodnevno funkcionisanje čovjeka. Njegovo zdravlje povezano je s tjelesnim i mentalnim zdravljem, kvalitetom života, samostalnošću i sposobnošću aktivnog učešća u društvu.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, neurološka stanja danas predstavljaju vodeći uzrok bolesti i invaliditeta u svijetu te pogađaju više od jedne trećine svjetskog stanovništva. Procjenjuje se da je 2021. godine više od tri milijarde ljudi živjelo s nekim neurološkim stanjem.

Među stanjima koja najviše doprinose smrtnosti, invaliditetu i narušavanju kvalitete života nalaze se moždani udar, migrena, epilepsija, meningitis, Alzheimerova bolest i druge demencije, Parkinsonova bolest te različita razvojna i neuromišićna stanja.

Starenje stanovništva, nejednakosti u pristupu zdravstvenoj zaštiti, nedostatak stručnog kadra i ograničene mogućnosti rane dijagnostike dodatno povećavaju opterećenje za pojedince, obitelji i zdravstvene sisteme. Zbog toga zdravlje mozga mora biti prepoznato kao važan dio javnozdravstvenih politika i planiranja zdravstvenih usluga.

Na zdravlje mozga utiču brojni faktori, od ranog djetinjstva do starije životne dobi. Iako se sva neurološka stanja ne mogu spriječiti, smanjenjem poznatih čimbenika rizika moguće je unaprijediti zdravlje i smanjiti vjerojatnost nastanka pojedinih bolesti.

Očuvanju zdravlja mozga mogu doprinijeti:

• uravnotežena i raznovrsna prehrana;

• redovna tjelesna aktivnost;

• dovoljna količina kvalitetnog sna;

• održavanje društvene aktivnosti i mentalne stimulacije;

• briga o mentalnom zdravlju i efikasno upravljanje stresom;

• izbjegavanje pušenja i štetne konzumacije alkohola;

• kontroliranje krvnog pritiska, šećera i masnoća u krvi;

• zaštita od ozljeda glave;

• redovni preventivni pregledi i pravovremeno traženje stručne pomoći.

Posebno je važno prepoznati moguće znakove neuroloških problema i na vrijeme se obratiti zdravstvenom stručnjaku. Rana dijagnostika i pravodobno liječenje mogu značajno utjecati na tok bolesti, mogućnosti oporavka i kvalitetu života oboljelih osoba.

Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, u okviru svojih nadležnosti u području zdravstva, kontinuirano radi na jačanju saradnje između nadležnih institucija, međunarodnih organizacija i stručne zajednice s ciljem unapređenja zdravstvenih politika i dostupnosti zdravstvene zaštite.

Kroz koordinaciju aktivnosti, razmjenu informacija i podršku provedbi strateških dokumenata, Ministarstvo doprinosi razvoju učinkovitijih i dostupnijih zdravstvenih usluga, uključujući i oblasti prevencije, dijagnostike i liječenja neuroloških stanja. Poseban naglasak stavlja se na jačanje javnozdravstvenih kapaciteta, edukaciju zdravstvenih radnika te podizanje svijesti građana o važnosti očuvanja zdravlja.

Ovogodišnja poruka podsjeća da zdravlje mozga nije samo pitanje pojedinca i zdravstvenog sektora. Ono zahtijeva koordinirano djelovanje cijelog društva, ulaganje u zdravstvene sisteme, obrazovanje, istraživanja i zaštitu najugroženijih skupina stanovništva.