Pošalji dokument na e-mail

Alessandra Pierucci, predsjedavajuća Komiteta za Konvenciju 108 i Jean-Philippe Walter, Komesar za zaštitu podataka Vijeća Evrope

Pandemija COVID-19 (poznatija kao Coronavirus) predstavlja neviđene prijetnje i izazove za pojedince i zemlje širom svijeta. Potreba da se zaustavi njegovo širenje i izlječenje onih koji su istim pogođeni uključuje isticanje cilja koji zemlje dijele na globalnom nivou.

Uloženi napori  Svjetske zdravstvene organizacije, drugih međunarodnih organizacija, vlada, zdravstvenih ustanova i njihovog osoblja kao i preduzeća, na sprečavanju širenja virusa u većem razmjeru, kako bi se spasili ljudi i zaštitilo društvo, neograničeni su i trebali bi biti snažno podržani.

Države se moraju suočiti s prijetnjama koje proizlaze iz pandemije COVID-19 u pogledu demokratije, vladavine prava i ljudskih prava, uključujući prava na privatnost i zaštitu podataka.

U nastojanju da suzbiju broj novih zaraza, vlade su morale pribjeći vanrednim mjerama, uključujući proglašavanje vanrednog stanja u mnogim slučajevima. Iako je alarmantna javnozdravstvena situacija tih zemalja opravdavala uvođenje posebnih režima, treba naglasiti da je tokom tih ograničenih perioda, ostvarivanje ljudskih prava, kako je utvrđeno u nekoliko međunarodnih i nacionalnih instrumenata (poput Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima i Evropske konvencije o ljudskim pravima) primjenjivo i ne može ih se suspendirati, već samo derogirati ili ograničiti zakonom, u mjeri u kojoj to strogo zahtijevaju potrebe pojedine situacije, poštujući osnovna prava i sloboda.

Opća načela i pravila zaštite podataka

Kada je riječ o pravu na zaštitu podataka, prije svega treba napomenuti da su Konvencija 108, kao i modernizirana „Konvencija 108+“, postavili visoke standarde za zaštitu ličnih podataka koji su kompatibilni i uskladivi s drugim osnovnim pravima i relevantnim javnim interesima.

Važno je podsjetiti da zaštita podataka ni na koji način ne može biti prepreka spašavanju života i da primjenjiva načela uvijek omogućuju uravnoteženje interesa.
U skladu s Konvencijom 108+, ključno je da se, čak i u posebno teškim situacijama, poštuju načela zaštite podataka i da je stoga osigurano da ispitanici budu upoznati s obradom ličnih podataka u vezi s njima; obrada ličnih podataka vrši se samo ako je potrebno i proporcionalno izričitom, određenom i legitimnom cilju kojem se teži; provodi se procjena učinka prije početka obrade; obezbjeđuje se tehnička i integrirana zaštita podataka i usvajaju se odgovarajuće mjere zaštite sigurnosti podataka, naročito u vezi s posebnim kategorijama podataka, kao što su podaci koji se odnose na zdravlje; ispitanici imaju pravo na ostvarivanje svojih prava.

Jedno od glavnih načela zaštite podataka predviđeno Konvencijom 108+ jest načelo zakonitosti prema kojem se obrada podataka može provesti bilo na osnovu prinude ispitanika ili na bilo kojoj drugoj zakonitoj osnovi. Treba napomenuti da, kao što je izričito pruženo u Objašnjenju Protokola o izmjeni Konvencije o zaštiti pojedinaca u pogledu automatske obrade ličnih podataka, takav pravni osnov posebno obuhvata obradu podataka potrebnih za vitalne interese pojedinaca i obradu podataka koja se provodi na osnovu javnog interesa, kao što je slučaj praćenja epidemije opasne po život.

Na primjer, pravo na zaštitu podataka ne sprečava javne zdravstvene službe da podijele popis zdravstvenih radnika (imena i kontakt podatke) s entitetima koji imaju zadatak da distribuiraju FFP2 maske. Ne se može tvrditi da je pravo na zaštitu podataka nespojivo s epidemiološkim nadzorom, ističući da anonimni podaci nisu obuhvaćeni zahtjevima za zaštitu podataka. Stoga upotreba zbirnih informacija o lokaciji za signaliziranje skupova koji krše uvjete zatvaranja ili za označavanje kretanja osoba koje putuju kroz područja pogođena pandemijom u velikom razmjeru (u smislu broja pozitivnih osoba COVID-19) ne bi bila spriječena zahtjevima za zaštitu podataka.

Nadalje, „Konvencija 108+“ priznaje potrebu da se dozvole neke iznimke i ograničenja u ime gorućih ciljeva od javnog interesa i vitalnih interesa pojedinaca. Ipak, ograničenja njegovih načela i prava moraju odgovarati vrlo jasnim zahtjevima, čak i za vrijeme vanrednog stanja, kako bi se osiguralo trajno poštovanje vladavine prava i temeljnih prava.

Prema Konvenciji 108+ (članak 11.) iznimke će biti „predviđene zakonom, poštivati suštinu temeljnih prava i sloboda i predstavljati potrebnu i proporcionalnu mjeru u demokratskom društvu“.

Kad se primjenjuju ograničenja, te se mjere moraju poduzeti samo privremeno i samo na razdoblje izričito ograničeno na izvanredno stanje. Također je ključno da se uspostave posebne zaštitne mjere i uvjerenje da se osobnim podacima pruža potpuna zaštita nakon ukidanja izvanrednog stanja. Navedeno bi trebalo uključivati konkretne mjere i postupke koji se odnose na povratak na uobičajene režime obrade podataka, s posebnom pažnjom na baze podataka koje sadrže zdravstvene podatke ili druge posebne kategorije podataka i/ili one stvorene u svrhu praćenja i profiliranja pojedinaca čija je obrada izvršena za vrijeme vanrednog stanja.

Tijela za zaštitu podataka se pozivaju da pažljivo procijene mjere koje su vlasti preduzele u odnosu na te uvjete.

Obrada podataka povezanih sa zdravljem

Pod uvjetom da su primat ljudskog bića i prihvaćanje profesionalnih standarda vodeće vrijednosti u području zdravstvenog liječenja, obrada podataka povezanih sa zdravljem jamči poštivanje prava i temeljnih sloboda svakog pojedinca, posebno prava na privatnost te zaštitu ličnih podataka. Preporuka CM/Rec (2019)2 o podacima koji se tiču zdravlja daje posebne smjernice u vezi s tim. Njene odredbe o razmjeni podataka između zdravstvenih radnika i između zdravstvenog i drugih sektora trebale bi usmjeriti praksu pojedinih stručnjaka. Posebno poglavlje Preporuke posvećeno je naučnim istraživanjima koja su trenutno jedno od ključnih područja međunarodne saradnja u borbi protiv COVID-19.

Komunikacija prema javnosti trebala bi i dalje biti od prioritetne važnosti. Predstavnici zdravstvenih i državnih tijela trebaju zaštiti, informirati i savjetovati cjelokupnu javnost. Ipak, tijekom takve komunikacije treba izbjegavati objavljivanje osjetljivih podataka (poput zdravstveno povezanih podataka) određenih osoba i preporučuje se da se obrada takvih podataka vrši samo ako se preduzmu dodatne tehničke i organizacijske mjere koje nadopunjuju one primjenjive na neosjetljive podatke.

Obrada podataka velikih razmjera

Budući da se generiraju ogromni podaci i baze podataka, iskorištavajući prednosti tehnika obrade podataka i tehnologija poput 'Big data' i umjetne inteligencije, ti bi se podaci trebali obrađivati u takvim okruženjima na način koji poštuje ljudsko dostojanstvo i zaštitu podataka.

Odgovarajuće smjernice koje je razvio Odbor Konvencije 108 u kontekstu 'Big data' i umjetne inteligencije mogu biti korisni alati za programere, kao i vlade, za oblikovanje tih obrada na način koji štiti od zlouporabe ili nenamjernih negativnih posljedica, uključujući diskriminaciju pojedinaca ili grupa pojedinaca.

Transparentnost i „objašnjivost“ analitičkih ili rješenja baziranih na umjetnoj inteligenciji, predostrožni pristup i strategija upravljanja rizikom (uključujući rizik od ponovne identifikacije u slučaju anonimnih podataka), usredotočenost na kvalitet podataka i minimiziranje, te uloga ljudskog nadzora neke su od ključnih točaka koje treba uzeti u obzir u razvoju inovativnih rješenja za borbu protiv COVID-19.

Obrada podataka od strane poslodavaca

Poslodavci se suočavaju s poteškoćama u održavanju svog poslovanja ili djelatnosti, istovremeno štiteći javnost i svoje zaposlenike, a osobito kada zaposlenici rade putem mreža. Međutim, ova praksa ne bi trebala dovesti do praćenja zaposlenika, uključujući video putem; nenametljive mjere treba uzeti u obzir prilikom organiziranja rada i uvjeta rada.

U datim okolnostima poslodavci će možda morati obrađivati osobne ili osjetljive podatke koje obično ne obrađuju (poput zdravstvenih podataka); stoga treba podsjetiti da pri tome moraju poštivati načela nužnosti, proporcionalnosti i odgovornosti, a također se trebaju voditi principima namijenjenim minimiziraju svih rizika koje takva obrada može predstavljati za prava i temeljne slobode zaposlenika, posebno njihovim pravima na privatnost, a kako je razrađeno u Preporuci CM/Rec (2015)5 o obradi ličnih podataka u kontekstu zapošljavanja. Posebno, poslodavci ne bi trebali obrađivati osobne podatke osim onoga što je nužno za identifikaciju potencijalno izloženih zaposlenika.

Ako su prema zakonu obvezni objaviti određene podatke državnim tijelima iz javnozdravstvenih razloga, poziva ih se da to rade uz strogo poštivanje temeljne pravne osnove, uz poduzimanje potrebnih mjera da se vrate u "uobičajenu" obradu (uključujući trajno brisanje) nakon što izvanredno stanje više nije primjenjivo.

Mobilni, računalni podaci

Telekomunikacijske tvrtke, internetske platforme i pružatelji internetskih usluga također su aktivno uključeni u borbu protiv širenja COVID-19 i sve se više zahtijeva da dijele podatke pretplatnika, osobne informacije koje prikupljaju i druge vrste informacija s javnim tijelima kako bi značajno pridonijeli epidemiološkom nadzoru, uključujući analizu prostornih podataka radi utvrđivanja lokacije eventualno zaraženih ljudi. Slično tome, privatna i javna tijela mogu razviti informatička rješenja za nadzor epidemije.
Obrada ličnih podataka velikih razmjera može se provesti samo ako na temelju znanstvenih dokaza, potencijalne javnozdravstvene koristi takvog digitalnog nadzora epidemije (npr. praćenje kontakata), uključujući njihovu točnost, nadjačaju prednosti drugih alternativnih rješenja koja bi bila manje nametljiva.

Razvoj ovih nadzornih rješenja trebao bi se temeljiti na prethodnoj procjeni vjerojatnog utjecaja namjeravane obrade podataka na prava i temeljne slobode ispitanika, te treba osmisliti obradu podataka na takav način da se spriječi ili umanji rizik od miješanja u prava i temeljne slobode.

U svjetlu načela predostrožnosti i proporcionalnosti, također se trebaju preporučiti prethodni testovi u različitim ''sandučićima'', kao što je to slučaj s različitim mogućim lijekovima koji se testiraju u kliničkim ispitivanjima.

Iako informacije o širenju virusa u stvarnom vremenu mogu biti od značaja za njegovo izoliranje, mora se naglasiti da uvijek treba dati prednost najmanje nametljivim rješenjima.

Obrada podataka u obrazovnim sistemima

Škole i sveučilišta ulažu sve moguće napore za povećanje vještina i resursa za učenje na daljinu, a sami profesori i nastavnici suočavaju se s izazovom da budu izolirani. Prilikom razmatranja tehničkih rješenja usmjerenih na osiguranje kontinuiteta odgojno-obrazovnog rada, treba preferirati konfiguracije orijentirane na zaštitu podataka, na primjer u vezi sa zadanim postavkama, tako da upotreba aplikacija i softvera ne narušava prava i izbjegavanje obrade više podataka nego što je potrebno za postizanje legitimne svrhe osiguravanja obrazovnog kontinuiteta.

Također je od primarne važnosti da se odabere odgovarajući pravni temelj (uključujući odobrenje roditelja ili zakonskog zastupnika ako je potrebno) i da roditelji imaju maksimalnu transparentnost u pogledu obrade podataka svoje djece.
Dodatne smjernice u vezi s obradom ličnih podataka u kontekstu obrazovanja trenutačno priprema Odbor za konvenciju 108 i služit će praktičarima i donositeljima odluka.

***

Dok se ljudi suočavaju s teškim i prijetećim vremenima, dok se situacija brzo razvija i vlade poduzimaju mjere zaštite stanovništva, navedeno moraju činiti bez dugoročnijeg ugrožavanja društva.

Jedino ćemo jedinstvom i solidarnošću, uz puno poštivanje vladavine prava, ljudskih prava i demokracije, savladati ovu situaciju.

Original teksta dostupan na web stranici:

https://www.coe.int/en/web/data-protection/statement-by-alessandra-pierucci-and-jean-philippe-walter