Vijesti

 

SVE VIJESTI


SEKTORI

KATEGORIJE

Vrste kolektivnih ugovora

15.10.2020

Pošalji dokument na e-mail

E-mail pošiljaoca (*):
E-mail primaoca (*):
Komentar:

Kolektivni ugovori, u početku su nastali kao bilateralni ugovori na nivou preduzeća (fabrike), dakle kao ugovori pojedinačnog poslodavca i predstavnika radnika (sindikata). Tek kasnije dolazi do diverzifikacije kolektivnih ugovora, te su u praksi kolektivnog ugovaranja, prema različitim kriterijima i sa različitih aspekata izdiferencirane različite vrste kolektivnih ugovora.

Tako, prema području djelovanja, odnosno sa teritorijalnog i profesionalnog (personalnog) aspekta, kolektivni ugovori mogu biti:

  1. opšti kolektivni ugovor (nacionalni - koji se zaključuje za teritorij cijele države ili generalni, koji obavezuje sve radnike i sve poslodavce u državi);
  2. posebni kolektivni ugovor (koji se zaključuje se za posebno područje rada - djelatnost, za posebno područje - teritorij, za posebnu kategoriju poslodavaca i za posebnu kategoriju radnika).

Prema predmetu kolektivnog ugovora razlikujemo:

  1. proceduralne i
  2. supstitutivne kolektivne ugovore.

Prema kriteriju obuhvatnosti razlikujemo:

  1. cjelovite i
  2. parcijalne kolektivne ugovore.

Sa aspekta vremenskog trajanja, kolektivni ugovori mogu biti:

  1. ugovori sa zatvorenim rokovima trajanja;
  2. ugovori sa otvorenim rokovima trajanja;
  3. ugovori sa uslovnim rokovima važenja.

Kolektivni ugovori prema broju potpisnika dijele se na:

  1. dvotitularne (bipartitne);
  2. tripartitne i
  3. multipartitne.

U pogledu primjene, odnosno subjekata na koje se odnose i koji ga donose, kolektivni ugovori se svrstavaju u sljedeće tri grupe:

  1. opšti kolektivni ugovori (zaključuju se za određenu teritoriju i odnose se na sve radnike, regulišu prava i obaveze iz radnog odnosa svih radnika u jednoj privredi (državnoj, mješovitoj, zadružnoj ili privatnoj svojini), kao i prava i obaveze radnika zaposlenih kod individualnih poslodavaca);
  2. posebni kolektivni ugovori (granski,odnosno strukovni ugovori, koji izražavaju specifičnost grana privrede i nastoje da ostvare povoljnija rješenja, od onih u općim kolektivnim ugovorima, regulišu prava i obaveze iz radnog odnosa u pojedinim djelatnostima i odnose se samo na radnike preduzeća u tim djelatnostima);
  3. pojedinačni ugovori (tzv. kućni, preduzetni ugovori koji utvrđuju standarde koji će se primijeniti u radu konkretnog preduzeća ili ustanove u konkretnoj društvenoj situaciji, oni su sadržajno bogatiji, određeniji i u pravilu najpovoljniji za radnike).                                                        

 

Opšti kolektivni ugovori                                                        

Opšti kolektivni ugovor zaključuju: predstavnici sindikata, poslodavaca (privredne komore) i vlade, tako da su oni u pravilu tripartitni ugovori. Opšti kolektivni ugovor uređuje radno vrijeme, najnižu cijenu rada za najjednostavniji rad, osnovnu cijenu rada, primanja zaposlenih i pitanja iz rada i po osnovu rada. Cijena rada predstavlja novinu u određivanju visine zarade radnika. Cilj uvođenja cijene rada je da se odrede jedinstveni polazni osnovi za određivanje visine zarade zaposlenih.

Najniža cijena rada je polazna osnova za određivanje osnovne cijene rada. Najniža cijena rada je cijena rada za najjednostavniji rad i za puno radno vrijeme. Utvrđuje se Opštim kolektivnim ugovorom i služi za utvrđivanje cijene rada kod svih pravnih lica koja zapošljavaju radnike.

Osnovna cijena rada je polazna osnova za utvrđivanje cijene rada u posebnom, odnosno pojedinačnom kolektivnom ugovoru. Osnovna cijena rada sa pripadajućim doprinosima ima karakter poslovnog rashoda preduzeća.

Opšti kolektivni ugovor predstavlja osnovu i okvir za posebne i pojedinačne kolektivne ugovore.

 

Posebni kolektivni ugovori

Posebni (granski, sektorski) kolektivni ugovori se zaključuju za grane i grupacije. Sva preduzeća i druga pravna lica mogu da zaključe posebni kolektivni ugovor i da na jedinstven način urede osnovne cijene rada za tipično radno mjesto u okviru svake grupe poslova kao i druga pitanja.

Posebni kolektivni ugovor zaključuju, za preduzeća i druge poslodavce:

  • ovlaštena organizacija sindikata;
  • odgovarajuće komorsko udruženje preduzeća (poslodavaca).

 

Za ustanove i državne organe posebni kolektivni ugovor zaključuje ovlaštena organizacija sindikata i predstavnici vlade, odnosno drugi nadležni državni organ.

 

Pojedinačni kolektivni ugovori

Pojedinačni (kućni) kolektivni ugovori zaključuju se za svako preduzeće, odnosno ustanovu. Pojedinačnim kolektivnim ugovorom regulišu se prava i obaveze zaposlenih radnika i poslodavaca iz oblasti rada i radnih odnosa koja nisu uređena opštim i posebnim kolektivnim ugovorom. Pojedinačnim kolektivnim ugovorom ne može se utvrđivati manji obim prava i obaveza nego što je utvrđeno opštim, odnosno posebnim kolektivnim ugovorom.

Ovaj ugovor zaključuju u preduzećima:

  • ovlaštena organizacija sindikata;
  • direktor, odnosno poslodavac;
  • organ upravljanja u javnom preduzeću.

 

Za javna preduzeća pojedinačni ugovor zaključuje vlada, odnosno drugi osnivač preduzeća. U ustanovama pojedinačne kolektivne ugovore zaključuju ovlaštena organizacija sindikata, direktor ustanove i predstavnici vlade, odnosno drugi osnivači ustanove.