Pošalji dokument na e-mail

Svjetski dan borbe protiv dijabetesa obilježava se od 1991. godine, a utemeljile su ga Međunarodna federacija dijabetičara (IDF) i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) kao odgovor na rastuću zabrinutost zbog eskalirajuće prijetnje zdravlju koju predstavlja dijabetes.

Za Dan borbe protiv dijabetesa, izabran je dan rođenja sir Fredericka Bantinga, medicinskog naučnika koji je bio jedan od pronalazača inzulina i prvi koji je primijenio lijek na ljudima.

Svake godine kampanja Svjetskog dana dijabetesa fokusira se na određenu temu. Ove godine tema je “Medicinske sestre i dijabetes.” IDF ovom kampanjom želi podići svijest o ključnoj ulozi koju medicinske sestre pružaju osobama s dijabetesom.

Budući da broj osoba s dijabetesom u svijetu raste, uloga medicinskih sestara i ostalih zdravstvenih djelatnika postaje sve važnija. Sestre su često prvi, a ponekad i jedini zdravstveni djelatnici s kojima osoba stupa u interakciju, stoga je kvaliteta njihove početne procjene, njege i liječenja od vitalne važnosti.

IDF ističe značajnu potrebu za daljnjim obrazovanjem i financiranjem koje bi medicinskim sestrama širom svijeta uveliko pomoglo u stvaranju dodatnih vještina  u pružanju podrške osobama koje žive s dijabetesom i onima kojima prijeti razvoj dijabetesa. Također, IDF procjenjuje da je u svijetu potrebno preko 6 milijuna medicinskih sestara.

U svijetu od šećerne bolesti boluje 463 miliona ljudi u dobi od 20 do 79 godina, a procjenjuje se da će taj broj narasti na 700 miliona do 2045. godine. Svaka druga osoba ne zna da je oboljela od šećerne bolesti, a još 374 miliona ljudi ima poremećaj podnošenja glukoze (pred dijabetes). U svijetu svake godine od šećerne bolesti umire 4,2 milijuna ljudi, odnosno 1 osoba svakih 8 sekundi, a gotovo polovica je mlađa od 60 godina. Većina oboljelih boluje od šećerne bolesti tipa 2 koja se u 80 % slučajeva može spriječiti promjenom životnih navika.

Budući da jedan od dvoje oboljelih u svijetu nema postavljenu dijagnozu šećerne bolesti, rano otkrivanje i liječenje su ključni u sprečavanju nastanka komplikacija ove bolesti. Podizanje svijesti o znakovima, simptomima i rizičnim čimbenicima su stoga od velike važnosti za pravodobno otkrivanje šećerne bolesti.

Dijabetes je vrlo često bolest koja iziskuje znatna materijalna sredstva, kako za oboljelu osobu, tako i za porodicu.

Studija provedena u EU pokazuje da je do 75% troškova zdravstva vezanih za dijabetes uzrokovana hospitalizacijama i ambulantnim liječenjem.

Liječenje pacijenta sa tip 2 dijabetesom i komplikacijama može koštati i do 3,5 puta više nego liječenje pacijenta bez komplikacija.

Cilj koji je Svjetska Zdravstvena Organizacija postavila u pogledu širenja dijabetesa je ZAUSTAVLJANJE pojave ove bolesti, dok su ciljevi za neke druge masovne nezarazne bolesti- smanjenje broja oboljelih. To najbolje govori koliki problem predstavlja dijabetes, po masovnosti obolijevanja, troškovima liječenja, kao i troškovima tretmana komplikacija i drugih posljedica do kojih dijabetes dovodi (invalidnost i sl.)