Pošalji dokument na e-mail

U slučajevima ekstremnih vremenskih uvjeta, epidemija i požara, učenje u organiziranom okružju licem u lice više nije moguće. U siječnju, 2020.godine, usred kineskih novogodišnjih praznika, Corona virus (COVID-19) dostigao je kritičnu točku u Kini, a mnoge su škole širom svijeta kao i u Bosni i Hercegovini bile prisiljene zatvoriti se bez prethodne najave. Na temelju iskustva sa epidemijama SARS-a i H1N1, škole širom svijeta su odmah reagirale i pokrenule planove koji su omogućile nastavak učenja unatoč tome što su iste zatvorene.

Većina stručnjaka i vodećih menadžera sveučilišta sve više ukazuju da će ovo biti velika transformacija, koja će u velikoj mjeri promijeniti odnose između studenata, države i institucija visokog obrazovanja. Ovome idu u prilog istraživanja koja su u posljednje dvije godine rađena u svijetu o studijama u neizvjesnim vremenima, te o stvaranju pametnog okružja za učenje (smart learning environments) i naročito o fleksibilizaciji sveučilišta.

Otvorila su se pitanja budućnosti sveučilišta u odnosu na tradicionalni sustav rada, ali i primjenu novih tehnologija, kao i na otvorenost sveučilišta u odnosu na okružje u kome se nalaze. Sada je već jasno, da će kriza izazvana pandemijom COVID-19 ostaviti vidne posljedice i na suvremeno društvo, a velikim dijelom uticat će i na sistem visokog obrazovanja.

Ovi događaji na početku 2020. godine snažno će uticati na međunarodna kretanja u visokom obrazovanju. Profesor sa Univerziteta Oksford (Oxford) Simon Marginson predviđa da će trebati najmanje 5 godina da se međunarodna kretanja studenata vrate na predpandemijsku razinu.

Korona virus je upravo otvorio kao veliki problem odnossveučilišta i njegovog okružja. Potreba je da se u visokom obrazovanju garantirajsigurnost i kvalitetna primjena novih tehnologija, država će morati da donese nove zakonske mjere kojima će pritisnuti sveučilišta da se otvore prema inovacijama u nastavi, partnerstvu u prenošenju znanja (poslodavci, lokalne zajednice, nevladine organizacije itd.), jače povezivanja studentskog rada sa naučnim projektima.

Međutim, da bi ovo ostvarili potrebna je priprema koja zahtjeva promjene strukture rada, pripremu materijala za učenje, stvaranje pametnog okružja za učenje, karijerni centar sa praćenjem studenata. odnosno, svi bi trebalo da budu spremni (i studenti i nastavnici) na ove oblike rada.

 
Kriza nastala usljed COVID-19 uticaće na odnos države prema mladim ljudima uopšte, tako da će institucije i te kako morati da se okrenu pitanju razvoja ljudskih resursa u društvu. To znači da promijenjena uloga univerziteta podrazumijeva otvorenost prema svih segmentima društva u cilju rešavanja problema zajednice, ali i adekvatnijeg uključivanja mladih u nju, i tokom studija, ali i poslije njih.