Pošalji dokument na e-mail

Mišićno-koštani poremećaji (MSD) najrasprostranjeniji su zdravstveni problemi na radnom mjestu i jedan su od glavnih uzroka bolovanja u EU. Kao rezultat toga, poslodavci mogu imati velike troškove za zdravstvenu zaštitu, naknade, izostanke sa posla i nisku produktivnost. Preduzimanjem preventivnih mjera i koraka u cilju rješavanja ovih problema kompanije mogu smanjiti troškove i povratiti uložena sredstva.

Otprilike tri od pet radnika u EU se žale na MSD, a oko 60% svih radnika sa zdravstvenim problemima vezanim za posao identifikuju MSD kao najozbiljniji problem.

Uzimajući u obzir starenje radne snage širom EU, u kombinaciji s novim faktorima rizika, kao što su duži periodi sjedenja u kancelarijama ili u slučaju rada na daljinu, ovo će pitanje vjerovatno i dalje prevladavati u narednim godinama. S obzirom na učestalost poremećaja MSD kod radnika, preduzeća se mogu suočiti sa velikim dodatnim troškovima. Pored zakonske odgovornosti, zaštita zdravlja i kvaliteta života radnika je značajna i za posao.

Širok je raspon troškova direktnih i indirektnih, povezanih sa razvojem MSD. Direktni troškovi uključuju plaćanje zdravstvene zaštite, lijekova i naknada za radnike sa ovim poremećajima. Radnici s ovim problemima imaju tendenciju da često odsustvuju s posla, što utiče na poremećaje i kašnjenja u poslovnim procesima i na smanjenu produktivnost rada. Osim toga, ako radnici neko vrijeme odsustvuju kako bi se oporavili ili ako odu u prisilnu ili prijevremenu penziju, pojavljuju se i dodatni troškovi za angažovanje zamjenskog osoblja.

Bez odgovarajuće prevencije i upravljanja ovim poremećajima preduzeća mogu imati ozbiljne ekonomske posljedice za posao. Da bi se spriječio razvoj MSD, kompanije moraju izvršiti procjenu rizika, provoditi preventivne mjere, kao što su rotiranje radnih zadataka kako bi se izbjegli ponavljani pokreti. Podsticanje radnika da prave redovne pauze radi izbjegavanja neugodnih položaja ili perioda dugotrajnog sjedenja, korišćenje ergonomske opreme ili liftova su samo neke od mjera koje će ublažiti ovaj problem.

Ove mjere treba dopuniti politikom rane intervencije na radnom mjestu, preduzimanjem direktnih mjera čim se prijavi MSD. Za maksimalan učinak preduzeća bi se trebala usmjeriti na rehabilitaciju zaposlenih koji su bolovali od MSD. Pažljivim upravljanjem oporavkom zaposlenih koji su bili odsutni iz preduzeća osigurava se brži povratak radnika na posao.

Borba protiv razvoja MSD na radnom mjestu može imati pozitivan ekonomski uticaj na preduzeća, uz poboljšanje sigurnosti i zdravlja radnika. To pokazuje činjenica da radnici u zemljama i sektorima u kojima postoji više preventivnih mjera rjeđe prijavljuju slučajeve MSD.

Izvor: EU-OSHA