Vijesti

 

SVE VIJESTI


SEKTORI

KATEGORIJE

Rad na daljinu

29.09.2020

Pošalji dokument na e-mail

E-mail pošiljaoca (*):
E-mail primaoca (*):
Komentar:

U 2020. godini desile su se do sada neviđene promjene u globalnoj ekonomiji i svijetu rada. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO/WHO) je 11. marta 2020. godine, izbijanje novog koronavirusa okarakterisala kao pandemiju i pozvala vlade širom svijeta da se pripreme za prvi talas vanredne situacije u javnom zdravstvu i preduzmu neke drastične mjere. Stupanjem na snagu mjera zadržavanja kod kuće, velikom dijelu radne snage naloženo je da ostane kući i nastavi da radi na daljinu, ukoliko njihove funkcije to omogućavaju. Međunarodna kancelarija rada je objavila publikaciju koja se odnosi na rad na daljinu tokom COVID-19 pandemije.

Iako se broj ljudi koji rade na daljinu sa skraćenim ili sa punim radnim vremenom tokom godina postepeno povećavao, pandemija je sigurno ubrzala usvajanje modaliteta rada na daljinu od strane poslodavaca. U uslovima kao što je pandemija COVID-19, rad na daljinu se dokazao kao važan aspekt osiguranja kontinuiteta poslovanja, a njegove prednosti uključuju skraćeno vrijeme za putovanje na posao, povećane mogućnosti za radnike da se koncentrišu na svoje radne zadatke izvan kancelarije, kao i na priliku za bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Rad na daljinu nudi mogućnost fleksibilnijeg raspoređivanja radnog i slobodnog vremena radnika i slobodu rada sa alternativnog mjesta, izvan lokacije poslodavca. Takođe postoje i rizici poput izolacije, posebno za pojedince koji žive sami, gubitak kontakta sa kolegama, što je neophodno predvidjeti i spriječiti.

Rad na daljinu se definiše kao upotreba informacija i komunikacione tehnologije (IKT) - pametni telefoni, tableti, prenosni i stoni računari, za rad koji se obavlja izvan prostorije poslodavca. Rad na daljinu treba da se obavlja u dogovoru između poslodavca i zaposlenog o mjestu rada (kod kuće zaposlenog ili negde drugdje), o radnim satima ili rasporedu, komunikacijskim alatima koji se koriste, poslu koji treba obaviti, mehanizmima nadzora i izvještavanju o odrađenom poslu. Nije svaki rad od kuće rad na daljinu. Međunarodna organizacija rada je rad od kuće definisala Konvencijomoradu kod kuće, iz 1996. godine, broj 177.            

Politike rada na daljinu mogu biti suštinski dio plana kontinuiteta poslovanja, u slučaju nepredviđenih događaja (ekstremni vremenski uslovi, terorizam, pandemija) što onemogućava zaposlene da rade iz kancelarije ili sa radnog mjesta, a rad na daljinu omogućava im da obavljaju poslove izvan te lokacije kako bi organizacija ostala operativna.

Iako se rad na daljinu obično koristi ograničeno (npr. jedan ili dva dana u sedmici), mnogi radnici su dužni da rade na daljinu da bi spriječili širenje koronavirusa. Ostaje da se utvrdi kakav je potpuni uticaj COVID-19 na tržište rada, ali vjerovatno je da će stope rada na daljinu ostati znatno veće nego što su bile prije početka pandemije. Vlade i socijalni partneri moraće da planiraju nekoliko različitih scenarija u kojima će se ograničenja povećavati ili ublažavati u zavisnosti od toga kako epidemija napreduje ili se povlači na njihovoj teritoriji i pripremiti se za aranžmane za rad na daljinu. Tokom narednog, krajnje neizvjesnog perioda, radnici, poslodavci i vlade moraće da se prilagode na novi način života i rada, koji će zahtijevati nove norme ponašanja i poslovanja.