Pošalji dokument na e-mail

Primjena kolektivnog ugovora počinje njegovim stupanjem na snagu. Opšti i posebni kolektivni ugovor neposredno se primenjuju i obavezuju sve poslodavce i to:

• članove udruženja poslodavaca – učesnika kolektivnog ugovora;
• one koji su naknadno postali članovi udruženja poslodavaca – učesnika kolektivnog ugovaranja, od dana pristupanja udruženju poslodavaca;
• one koji su bili članovi udruženja poslodavaca određeni period^[1] nakon istupanja iz udruženja poslodavaca – učesnika kolektivnog ugovaranja.

Država (vlada), najčešće putem ministarstva sa resornom nadležnosti za oblast rada, raspolaže mogućnošću da proširi primjenu kolektivnog ugovora ili njegovih pojedinih odredbi i na poslodavce koji nisu članovi udruženja poslodavaca (strane kolektivnog ugovora) u sljedećim slučajevima:

• zbog ostvarivanja ekonomske i socijalne politike u cilju obezbjeđivanja jednakih uslova rada koji predstavljaju minimum prava zaposlenih iz rada i po osnovu rada;
• da bi se ublažile razlike u zaradama u određenoj grani, grupi, podgrupi ili djelatnosti, koje utiču na socijalni i ekonomski položaj radnika što ima za posljedicu nelojalnu konkurenciju, pod uslovom da kolektivni ugovor čije se dejstvo proširuje obavezuje poslodavce koji zapošljavaju značajnu grupaciju zaposlenih u određenoj grani, grupi, podgrupi ili djelatnosti.

- Produžena primjena kolektivnih ugovora

Kolektivni ugovor se zaključuju, na određeno ili neodređeno vrijeme. Nakon isteka roka ugovor prestaje da važi, osim ako se ugovorne strane drugačije ne dogovore. Kolektivni ugovor prestaje da važi istekom roka na koji je zaključen, dodajući tome i tzv. otkazni rok, ali i sporazumom ugovornih strana ili otkazom^[2]. Sporazumni raskid i otkaz kolektivnog ugovora treba da budu sačinjeni u pisanoj formi i potpisani od lica koja su za to ovlaštena. Nijedan kolektivni ugovor ne prestaje sa važenjem danom otkaza već ostaje u primjeni do isteka otkaznog roka. Otkazni rok počinje da teče od dana dostavljanja akta podnošenja otkaza drugoj strani i traje, obično, do 6 mjeseci. U slučaju otkaza kolektivnog ugovora učesnici imaju obavezu da u određenom roku^[3](od dana podnošenja otkaza) započnu postupak pregovaranja za zaključenje novog kolektivnog ugovora.

Kolektivni ugovor, kako smo već istakli, može se zaključiti na neodređeno ili na određeno vrijeme. Kao i drugi ugovori i kolektivni ugovor može prestati da važi:

• sporazumom stanaka;
• otkazom;
• protekom vremena na koje je sklopljen (ako se radi o kolektivnom ugovoru sklopljenom na određeno vrijeme);
• te, sklapanjem novog kolektivnog ugovora.

Kao otvorena pitanja pojavljuju se slijedeće situacije:

• mogućnost prestanka kolektivnog ugovora zbog promijenjenih okolnosti;
• može li se kolektivni ugovor otkazati samo uz otkazni rok ili i bez otkaznog roka?

Zakonom najčešće nije određeno najduže razdoblje trajanja ako se kolektivni ugovor sklapa na određeno vrijeme, već je regulisano da se kolektivnim ugovorima može predvidjeti izuzetak od situacije da nakon isteka roka na koji je zaključen, kolektivni ugovor ostaje u primjeni sve do zaključivanja novog kolektivnog ugovora. Dakle, kolektivni ugovor sklopljen na određeno vrijeme može prestati i otkazom, ako je mogućnost otkazivanja previđena samim kolektivnim ugovorom.

Kolektivni ugovor zaključen na neodređeno vrijeme obavezuje stranke koje su ga sklopile sve dok se one ne sporazumiju o njegovom prestanku. Kroz to vrijeme protežu se i normativni učinci kolektivnog ugovora. Iako je odnos regulisan kolektivnim ugovorom na neodređeno vrijeme utvrdio trajni obligaciono-pravni odnos, zakon ili sam ugovor obično utvrđuje i minimalni otkazni rok, odnosno druge uslove otkazivanja ugovora.

Dakle, produžena primjena kolektivnog ugovora, odnosno, isključivo normativnog dijela, vezana je samo za kolektivne ugovore zaključene na određeno vrijeme (istekom roka na koji je kolektivni ugovor sklopljen). Time se osigurava neizmijenjeni sadražaj pojedinačnih radnih odnosa i nakon prestanka kolektivnog ugovora. Dakle, ako je kolektivni ugovor uređivao plaće, radno vrijeme i neka druga pitanja iz radnog odnosa, nakon prestanka kolektivnog ugovora pojedinačni radni odnosi nastavljaju se sa istim sadržajem sve do sklapanja novog kolektivnog ugovora. Na ovaj način, osim što se osigurava stabilnost normativnog uređenja radnih odnosa, imamo i poticaj kolektivnom pregovaranju i sklapanju kolektivnih ugovora, jer se promjene mogu provesti tek sklapanjem novog kolektivnog ugovora.

- Proširena primjena kolektivnih ugovora

Dobrovoljnost je bitno obilježje procesa kolektivnog pregovaranja i zaključivanja kolektivnog ugovora. Međutim, država ali i stranke kolektivnog ugovora u određenim slučajevima mogu imati interes da se pravno uređenje radnih odnosa utvrđeno u kolektivnom ugovoru, prisilno (bez njihove suglasnosti) proširi i na neke subjekte koji nisu sudjelovali u zaključivanju kolektivnog ugovora ili mu nisu naknadno pristupili.

„Odluka o proširenju primjene kolektivnog ugovora akt je oktroiranja^[4],kojim određeni kolektivni ugovor postaje oktroirani kolektivni ugovor. Odluka je, dakle, akt nametanja propisa (u ovom slučaju kolektivnog ugovora) odozgo (od ministra nadležnog za rad) onima koji nisu potpisnici kolektivnog ugovora, niti su mu pristupili prije donošenja akta o proširenju kolektivnog ugovora, odnosno akta o oktroiranju“^[5].

Država (vlada), obično posredstvom ministarstva sa resornom nadležnosti u oblasti rada, ukoliko postoji javni interes, može proširiti primjenu kolektivnog ugovora na subjekte koji nisu sudjelovali u njegovom sklapanju. Odluka o proširenju kolektivnog ugovora je propis u nomotehničkom smislu koji sadrži: naziv (ime odluke), donosioca, vremensko i prostorno važenje, sadržaj i druge oznake propisa. Odluka o proširenju primjene kolektivnog ugovora mora se objaviti u službenom glasilu zemlje.

Subjekti na koje je primjena kolektivnog ugovora proširena nisu stranke kolektivnog ugovora niti osobe koje su mu naknadno pristupile. Ovi nemaju „jednaka prava i obaveze“ iz ugovornog dijela kolektivnog ugovora kao stranke koje su kolektivni ugovor sklopile, odnosno, naknadno mu pristupile. Međutim, imaju jednaka prava i obaveze iz normativnog dijela kolektivnog ugovora čija je primjena na njih proširena. Oni ne mogu otkazati kolektivni ugovor, međutim, mogu inicirati izmjene i dopune tog kolektivnog ugovora „u dobroj vjeri“.

- Važenje kolektivnih ugovora

Kolektivni ugovor primjenjuje se (važi) do zaključivanja novog kolektivnog ugovora, ako samim kolektivnim ugovorom nije drugačije određeno. Ako je kolektivni ugovor zaključen na neodređeno vrijeme takav ugovor može se otkazati. Zbog toga svaki kolektivni ugovor zaključen na neodređeno vrijeme mora sadržavati odredbe o otkaznom roku, postupak otkazivanja i način vršenja izmjena i dopuna. Kolektivni ugovor zaključen na određeno vrijeme može se otkazati samo ako je mogućnost otkazivanja predviđena samim kolektivnim ugovorom.

Ugovorni dio kolektivnog ugovora djeluje samo prema ugovornim stranama, dok normativni dio može imati, i najčešće ima i šire djelovanje.

[1]Ovaj period različito je određen u pojedinim zemljama i najčešće se kreće od 6 mjeseci do jedne godine. prim. aut.

[2] Važenje kolektivnog ugovora prestaje na način kako je to utvrđeno samim kolektivnim ugovorom ili zakonom. prim. aut.

[3] Najčešće se radi o roku od 15 dana od dana podnošenja otkaza. prim. aut.

[4]octroi, franc. “nešto odozgo nametnuto”, - Klaić, Bratoljub, 1962., Rječnik stranih riječi, Zagreb, str. 1047.

[5]Tintić, Nikola, 1969., Radno i socijalno pravo, Zagreb, str. 318.