Pošalji dokument na e-mail

U prostorijama Međunarodnog centra za djecu i omladinu u Sarajevu, održana je prezentacija studije „Analiza potrebnih vještina za bh. softversku industriju“, koja je urađena u okviru projekta „Boljom upravom do bržeg ekonomskog rasta“, kojeg finansira Vlada Kraljevine Norveške, implementira UNDP u Bosni i Hercegovini, a kojoj su, uz ministricu civilnih poslova Bosne i Hercegovine Ankicu Gudeljević, prisustvovali i ambasador Kraljevine Norveške u Bosni i Hercegovini Olav Reinertsen, te zamjenik rezidentne predstavnice UNDP-a u Bosni i Hercegovini Sukhrob Khoshmukhamedov.

U svom obraćanju prisutnima, Ankica Gudeljević ministrica civilnih poslova Bosne i Hercegovine je naglasila da je, imajući u vidu ekonomske posljedice izazvane virusom COVID-19 koje su već osjetne kao i one koje nas očekuju u narednom periodu, neophodno da svi zajedno učinimo dodatne napore s ciljem poticanja industrijskog razvoja i pružanja mogućnosti mladim ljudima za zapošljavanje.

„Bosna i Hercegovina mora iskoristiti perspektivne gospodarske sektore i njihov potencijal za otvaranje novih radnih mjesta“, istaknula je ministrica Gudeljević, posebno naglasivši da su potrebne dodatne promjene na svim razinama, kao što su povećanje upisa učenika, zadržavanje diplomanata, prilagodba nastavnih planova i programa, prilagodba profila osposobljavanja i kapaciteta nastavnika potrebama industrije, povećanja broja programa, kao i unapređenja praktičnog osposobljavanja.

Prema podacima prikupljenim u ovoj studiji, od prosječno 926 otvorenih pozicija za IT specijaliste na godišnjoj razini, njih 388 ne može biti popunjeno. U većini slučajeva, kao razlog se navodi nepostojanje kandidata s odgovarajućim znanjima i vještinama.

Istovremeno, rast informaciono-komunikacijskog sektora (IKT) utječe i na ekonomski napredak u ostalim sferama, a prema Analizi, 100 otvorenih novih radnih mjesta u IKT sektoru rezultira otvaranjem dodatnih 157 radnih mjesta u ostatku ekonomije u Bosni i Hercegovini.

Međutim, bez strateškog djelovanja i odgovora obrazovnog sustava na izazove s kojima se sektor suočava, IKT kompanije bit će prinuđene da ulažu dodatna sredstva u obuku osoblja ili da kvalitetan radni kadar traže izvan Bosne i Hercegovine, zaključak je navedene prezentacije.