Pošalji dokument na e-mail

Svjetski dan Parkinsonove bolesti je dan kojim se obilježava rođendan engleskog ljekar Sir Jamesa Parkinsona, po kome je dobila ime Parkinsonova bolest i koju je opisao u svom djelu „An Essay on the Shaking Palsy“ 1817. godine.

Parkinsonova bolest je bolest s poremećajima pokreta te jedna od najčešćih neurodegenerativnih bolesti današnjice. Za oboljele od Parkinsonove bolesti postoji izreka “Ljudi blistavog uma zarobljeni u vlastitom tijelu”.

Svrha obilježavanja ovog dana je podizanje svijesti i znanja o uzrocima, simptomima i mogućnostima liječenja ovog važnog javnozdravstvenog problema. Parkinsonova bolest je kronični progresivni neurodegenerativni poremećaj središnjeg živčanog sustava pri kojemu dolazi do odumiranja stanica koje izlučuju dopamin. Bolest značajno smanjuje kvalitet života oboljele osobe i utiče na porodicu i čitavu zajednicu.

Simptomi Parkinsonove bolesti uključuju sporost u izvođenju pokreta, gubitak u ritmu i spontanoj motorici, povećanje tonusa mišića ili ukočenost i ritmično podrhtavanje određenih dijelova tijela. Kod bolesnika je karakterističan polu pognuti stav cijelog tijela s nogama savijenim u koljenima i rukama savijenim u laktovima. Rano otkrivanje Parkinsonove bolesti i rana intervencija je izuzetno važna kako bi se usporila progresija simptoma te olakšao svakodnevni život bolesnika. Bolest utiče na porodicu i čitavu zajednicu te značajno smanjuje kvalitet života oboljele osobe. Medicinska rehabilitacija podrazumijeva maksimalno osposobljavanje za samostalno izvođenje aktivnosti svakodnevnog života kroz adekvatnu edukaciju i programe u koje su uključeni i bolesnik i njegova porodica, uz izradu individualnog plana i programa rehabilitacije za svakog pojedinog bolesnika.

Postoji više grupa lijekova za liječenje Parkinsonove bolesti, a u toku su opsežna istraživanja s ciljem pronalaženja novih. Klasični lijekovi na bazi levodope relativno brzo dovode do iscrpljivanja prvobitno postignutog poboljšanja, te se u liječenje uvode lijekovi s drugim mehanizmima djelovanja. Postoje značajne individualne varijacije u reagiranju na terapiju, ali ni jedan od aktuelno primjenjivanih lijekova ne dovodi do stabilne i dugoročnije kontrole simptoma.

Kao i kod niza drugih oboljenja, rana dijagnoza i započinjanje terapije u početnim fazama bolesti od velikog su značaja za usporenje napredovanja bolesti i osiguranje boljeg kvaliteta života oboljelih kroz što duži vremenski period.

U liječenju bolesti, osim zdravstvenih profesionalaca, značajnu ulogu treba da ima porodica ili drugo neposredno okruženje oboljelog u smislu psihološke podrške, poticanja mentalne i fizičke aktivnost,  i provođenju svakodnevnih rutinskih aktivnosti, kako bi se produžio period samostalnosti i ukupno unaprijedio kvalitete življenja. Kako bi se podigla svijest javnosti o uzrocima, simptomima i mogućnostima liječenja ovog važnog javnozdravstvenog problema, svakog 11. aprila   od 1997. godine, se obilježava Svjetski dan Parkinsonove bolesti.